Otok karakterizira blaga mediteranska klima, ljeta nisu prevruća, zime nisu hladne, jesen je ugodna za kupanje i lješkarenje na suncu, a poseban ugođaj su šetnje u proljeću. U direktnom dodiru sa prirodom, biti svjedokom prirodnih ljepota koje vas okružuju u svakom momentu provedenim na ovom otoku, znači vratiti se u iskon.

Ljudi su Korčulu prepoznali u najranijim počecima civilizacije kao mjesto ugodno za život.
Iliri su sa korčulanskih vrhova kontrolirali plovidbu na Jadranu. Prva kolonija na Jadranskom moru starih Grka je osnovana ovdje još u 6. st. pr. Krista. I rimljani su bili stanovnici otoka.
Hrvati po svom dolasku brzo prelaze Pelješki kanal, asimiliraju se sa stanovništvom koje tu nalaze. Jedna od najstarijih statuta u slovenskih naroda piše se na Korčuli 1214.god.

I danas je Korčula najnaseljeniji jadranski otok. Njegovu ljepotu čovjek je oplemenio svojim radom. Bogatu povijest ljudi su sačuvali u svojoj tradiciji.

Bilje i agrikultura
Korčula je prekrivena samoniklim, aromatičnim, ljekovitim i jestivim biljem.
Pogotovo na zapadnoj strani otoka pejzaž je prepun težakove borbe sa kamenom da sačuva malo crvene zemlje.
Stručnjaci se slažu da najbolje maslinovo ulje na svijetu dolazi upravo iz predjela oko Vele Luke. Vela Luka danas proizvodi oko 10% cjelokupne proizvodnje maslinovog ulja Republike Hrvatske. To je zaista respektabilan podatak.
Masline i proizvodnja ulja na području Vele Luke, na otoku Korčuli je stara točno 26 stoljeća. Taj podatak govori kakvo iskustvo ima Vela Luka u proizvodnji ulja.
Naime, u 6. stoljeću prije Krista na Korčulu u blizini današnje Vele Luke su doputovali grčki kolonisti – Kniđani i sa sobom su donijeli masline, lozu i smokve glavne grane poljoprivrede i danas. Tadašnji žitelji otoka, Iliri nisu se bunili izgradnji grčke kolonije, nego su pohitali u suživot s ipak mudrijim Grcima. I kultura maslinarstva počinje, a traje neprekinuto do danas. Od Ilira je zadržano umijeće gradnje suhozida i kamenih kuća sa krovom od kamenih ploča bez vezivnog sredstva.